Ustavni sud Kuvajta juče je ukinuo zakon koji su vlasti koristile za progon transrodnih osoba, izjavivši da je zakon krišio pravo Kuvajćana/ki na ličnu slobodu. Aktivsti/kinje su pozdravili ovu odluku kao prekretnicu za prava trans osoba na Bliskom istoku.
Zakon, poznat kao Član 198, kriminalizovao je „imitiranje suprotnog pola“, pružajući kuvajtskim vlastima pravo da zaustavljaju, hapse i procesuiraju osobe čiji izgled nije u skladu s oznakom za rod u njihovim zvaničnim ličnim kartama.
Transrodne osobe u Kuvajtu i kuvajtski aktivsti/kinje kažu da je policija često hapsila i zadržavala transrodne osobe na prelazima nakon što im pregleda dokumenta, ponekad samo zbog toga što po njihovoj proceni muškarac ima ženstven glas. Tokom ispitivanja, kažu, policija ih je često seksualno uznemiravala ili fizički napadala, a potom ih slala u zatvor.
Jučerašnja odluka suda izdvaja se kao redak napredak za prava u regionu u kom biti gej osoba ili transrodna osoba, iako nije izričito protivzakonito, obično se tretira kao da jeste. U većini arapskih zemalja, tradicionalni stavovi o rodnim normama mešaju se sa strogim verskim uverenjima i polne ili rodne varijacije pretvaraju se u tabu.
Kao mala država u Persijskom zalivu bogata naftom, s nešto otvorenijim politikama od svojih autoritarnih suseda, Kuvajt nije nužno oaza seksualnih i rodnih sloboda ovog regiona.
Pa ipak, Lin Maluf, zamenica direktora organizacije Amnesty International za Bliski istok i Severnu Afriku, pozdravila je odluku suda kao „veliki pomak“. No ona je i pozvala Kuvajt da garantuje potpuno povlačenje zakona i da prestane s praksom arbitrarnog hapšenja transrodnih osoba.
„Član 198 je bio duboko diskriminatoran, previše nejasan i neodređen i nije nikada trebalo da bude usvojen na prvom mestu,“ rekla je u jučerašnjoj izjavi.
Zakon je ipak bio usvojen maja 2007, kada je narodna skupština Kuvajta izmenila kazneni zakon i kriminalizovala „nepristojne“ pokrete u javnosti i imitiranje suprotnog pola, što je bilo kažnjivo zatvorom do najviše godinu dana i novčanom kaznom.

Trinaest godina kasnije, izprovocirao je kontroverzu izvan granica Kuvajta kada je kuvajtska transrodna influenserka objavila niz video klipova na mreži Snepčet, optužujući policajce za arbitrarno hapšenje i zatvaranje na 7 meseci 2019, na osnovu Člana 198. Držana je u muškom zatvoru, a policajci su je silovali i tukli, prema njenim rečima.
„I sve to zbog toga što sam trans?“, govori žena Maha al-Mutairi plačući u jednom od video klipova u kojima je optužila policajce da su je u više navrata maltretirali zbog „imitiranja suprotnog pola“, iako je pokušala da se povinuje njihovim zahtevima i ošišala se na kratko, povezala grudi i nosila dišdašu, tradicionalno belu odoru koju nose muškarci u zalivu.
„Bog me je ovakvu stvorio,“ kaže. „Volela bih da se osećam kao muškarac. Dala bih sve što imam da se osećam kao običan muškarac. Zašto ste mi to uradili?“
Ovaj video snimak doneo je Mahi sudski poziv, ali je takođe motivisao neke Kuvajćane/ke da stanu uz nju i brane je, i svakako je privukao međunarodnu osudu Člana 198.
Međutim u oktobru mesecu, pozivajući se na Član 198, kao i na zakon o telekomunikacijama, sud je osudio Mahu al-Mutairi na 2 godine zatvora i novčanu kaznu. Ona je sada ponovo u muškom zatvoru, prema navodima organizacije Amensty International.
Međutim, slučaj Mahe al-Mutairi, kao i mnogih drugih Kuvajćana/ki, pomogao je u osnaživanju aktivizma za prava trans osoba u ovoj zemlji, i ustavni sud je prošlog decembra pristao da sasluša prigovor na ovaj zakon.

Prava transrodnih osoba nisu nešto što ne postoji na Bliskom istoku. Islamske vlasti u Egiptu i Iranu objavile su fatve (presude) osamdesetih godina prošlog veka dopuštajući operacije u okviru procesa tranzicije. I iako se transrodne osobe posebno ne pominju u Kuranu, neki muslimanski akademici tvrde da se trans osobe prosto rađaju u pogrešnom telu.
Ali u praksi, čak i transrodne osobe koje su imale operacije imaju velikih problema oko pravnog priznanja roda i svojih identiteta. Iako samo Oman direktno zabranjuje transrodnim osobama da izražavaju svoj identitet, zakoni se često interpretiraju na takav način koji vlastima omogućava da targetiraju trans osobe. Na primer, nekoliko arapskih država zabranjuje muškarcima da nose žensku odeću i ulaze u prostre rezervisane za žene.
Diskriminacija je takođe veoma raširena. Zato što transrodni Kuvajćani/ke nemaju načina da pravno promene svoj rod, dakle zakonskim putem, većina njih ima problema u prisitupu zdravstvenoj nezi, stanovanju, zaposlenju ili uslugama čije pružanje zahteva pokazivanje lične karte.
Mnoge transrodne žene se oblače kao muškarci i kriju svoju kosu kako bi izbegle znatiželjne poglede, ali se i dalje suočavaju s hapšenjem prosto zbog toga što imaju glas koji je ženstven ili glatku kožu, tvrde aktivisti/kinje, trans žene i istraživanja koja je prikupila organizacija Human Rights Watch. Trideset devet od 40 transrodnih žena koje je HRC intervjuisao u Kuvajtu 2011, prijavile su da su bile hapšene na osnovu člana 198, neke čak i po devet puta.
Šaika Salmin, pravnica i aktivistknja koja je radila na slučaju Mahe al-Mutairi i na kampanji protiv Člana 198, kaže da je jučerašnja presuda „korak ka pravom putu“.
„Taj zakon je bio neustavan i u to nema sumnje,“ kaže, dodajući da i dalje očekuje negativnu reakciju konzervativaca. „Njihov protivudarac će biti opak, sigurna sam u to.“
Prevela: MJ
